Pred očima im niče zgrada od šest katova, a sve je krenulo kad su vidjeli da netko u parku reže krošnje

Prošle su tri godine otkako stanovnici Trešnjevke okupljeni u inicijativu "Stop gradnji na zelenoj javnoj površini" vode borbu za očuvanje posljednje takve površine na križanju Nove ceste i Žajine, piše Večernji list.

Ipak, unatoč njihovim naporima, sve je izvjesnije da će na toj lokaciji niknuti nova zgrada, nakon što je Ministarstvo graditeljstva odbacilo žalbe Grada i stanara na izdanu građevinsku dozvolu, ocijenivši ih neosnovanima.

Sve je krenulo kad su stanovnici susjednog nebodera zatekli privatnog izvođača kako reže krošnje stabala. Počeli su istraživati i shvatili da je čestica na križanju Nove ceste i Žajine, koju su godinama koristili kao park i koju je uređivao Zrinjevac, parcelirana i vraćena privatnoj osobi u naturi kao imovina "oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine".

To je, rekli su tada iz Inicijative, "najveća greška koju je Grad napravio" jer se time omogućila višestambena izgradnja. Zemljište, kažu, nije smjelo biti vraćeno u naturi, već novčanom odštetom, upravo zbog zadržavanja javne namjene tog prostora.

"Neotuđivo vlasništvo Grada"

Pozivajući se na Zakon o komunalnom gospodarstvu, susjedi su, tako, u travnju 2023., okupljeni u građansku inicijativu "Stop gradnji na zelenoj javnoj površini", preko vijeća Mjesnog odbora Samoborček podnijeli prijedlog da se čestica proglasi javnim dobrom u vlasništvu Grada, a godinu dana kasnije Gradska skupština odlučila je da se zelena parcela vodi kao "javno dobro u općoj uporabi i neotuđivom vlasništvu Grada".

No na dan kada je odluka donesena, investitor je ogradio parcelu i počeo izlijevati beton, rekli su nam tada iz Inicijative, a ubrzo su doznali i da se investitor žalio te da je Visoki upravni sud ukinuo odluku Skupštine, navodeći kako to zemljište nikad nije bilo javna površina, već obrasla i neodržavana čestica.

U gradskoj upravi su objašnjavali kako su pred sudom iznijeli dokaze da je riječ o održavanoj javnoj zelenoj površini. Dostavili su, nabrojili su, snimke iz zraka Državne geodetske uprave iz 2015. te ortofoto karte, kao i Google Street View prikaze iz 2011., 2014., 2019. i 2023. godine. Na tim se materijalima, isticali su, vide elementi javne zelene površine, drvored, klupe, kiosk. Usto je, kazali su, dostavljena i dokumentacija kojom se potvrđuje da je površinu održavao Zrinjevac. No stanari i dalje tvrde da gradska vlast nije učinila sve što može da zaštiti park, a u međuvremenu je izdana građevinska dozvola za višekatnicu.

Procedura započela 2024.

"Shvatili smo da je sama procedura izdavanja građevinske dozvole započela početkom 2024. te je postupak trajao u vrijeme dok je čestica bila u statusu zaštite", govori Nikolina Rajković iz građanske inicijative i stanarka susjednog nebodera.

Stranke u postupku, uključujući Grad Zagreb, žalile su se na građevinsku dozvolu, kaže, napominjući da je time Grad zapravo uložio žalbu na odluku vlastitog Ureda za prostorno planiranje koji izdaje te dozvole.

No resorno je ministarstvo odbilo žalbe Grada i ostalih žalitelja i ocijenilo da je izdana građevinska dozvola zakonita, a iz Grada će sada navodno pokrenuti upravni spor, objašnjavaju stanovnici Žajine, među kojima je i Vlasta Muštar, koja se pita "zašto Grad koji izdaje dozvole nije oborio tu građevinsku, a ne predao je Ministarstvu na postupanje".

Da su lokacijske i građevinske dozvole akti za provedbu prostornih planova koji se izdaju u upravnim postupcima koje javnopravno tijelo ne rješava po slobodnoj ocjeni, već isključivo na temelju zakona i drugih propisa, a u skladu s prostornim planovima koje donosi Gradska skupština, kažu, pak, s Radićeva trga.